U današnjem užurbanom načinu života povrće često ostane zanemareno, pa završimo s trulim i neiskorištenim namirnicama. Ipak, postoje načini kako produžiti svježinu povrća i očuvati njegove nutritivne vrijednosti. U ovom članku podijelit ćemo s vama korisne savjete o tome kako pravilno skladištiti povrće, produžiti njegov vijek trajanja i smanjiti bacanje hrane.

Održavanje povrća svježim što je dulje moguće ne samo da pomaže u smanjenju otpada, već i štedi novac. Iako postoje načini kako iskoristiti i trulo povrće, ali u ovom priručniku fokusirat ćemo se na očuvanje svježine i nutritivnih vrijednosti povrća. Svako povrće zahtijeva specifičan način skladištenja kako bi ostalo svježe što duže. Osim pravilnog čuvanja, važno je znati koje vrste povrća mogu biti pohranjene zajedno, a koje treba držati odvojeno. Neke vrste povrća ispuštaju plinove i vlagu koji mogu ubrzati kvarenje drugih namirnica, dok druge zahtijevaju posebne uvjete skladištenja, poput nižih ili sobnih temperatura.

 

Iako postoji više načina za skladištenje povrća, mi ćemo se držati onih koji su nam najpraktičniji.

 

Što nam sve treba za skladištenje povrća

 

Kako bismo doprinijeli ekološkoj svijesti i očuvanju okoliša, u ovom tekstu fokusirat ćemo se na korištenje održivih rješenja za skladištenje povrća. Umjesto potrošnih materijala, koristit ćemo predmete koji se mogu višekratno upotrebljavati, poput pamučnih ručnika, hermetičkih posuda, čarapa i prirodnih spremnika. Također, drvene gajbice i kartonske kutije predstavljaju odličnu alternativu, jer omogućuju pravilno skladištenje i prozračnost, a pritom se mogu ponovno koristiti ili reciklirati te su manje štetni po pitanju prirode. Osim vodiča, ovo je ujedno i mali eksperiment kojim želimo ukazati na mogućnosti ovog alternativnog, a zapravo tradicionalnog načina skladištenja.

 

Upute za skladištenje:

Lisnato povrće

 

Lisnato povrće, poput salata, špinata, blitve i sl., treba čuvati na način koji osigurava očuvanje njegove svježine:

 

• Prvo, operite povrće u mlakoj vodi.
• Temeljito osušite kako biste uklonili višak vlage.
• Stavite povrće u hermetičku posudu, dodajući pamučni ručnik koji će upijati vlagu.

 

 

Ova tehnika omogućuje da salata ostane čista, svježa i uvijek spremna za pripremu, čime se smanjuje rizik od bacanja hrane.

Većina lisnatog povrća skladišti se na sličan način, osim kupusa i kelja, čiji su listovi čvrsto povezani u glavicu. Njih je najbolje umotati u prozračanu pamučnu tkaninu kako bi zadržali vlagu i spriječili isušivanje.

 

 

 

Šparoge i začinsko bilje

 

Budući da su šparoge specifične i pripadaju različitim podvrstama povrća, za ove potrebe svrst ćemo ih u kategoriju lisnatog povrća, jer se skladište na isti način kao i začinsko bilje:

 

• Odrežite im krajeve i stavite ih u staklenku s malo vode. 
• redovito mijenjati vodu, kako ne bi došlo do neželjenog efekta.

 

 

Plodovito povrće

 

Svo plodovito povrće poput krastavca, rajčica, tikvica, patlidžana i sl. imaju iste zahtjeve za vlagom i temperaturom te se mogu držati zajedno u hladnjaku:

 

• Najbolji način skladištenja je koristiti veću zdjelu namijenjenu isključivo za tu upotrebu, koja može biti hermetički zatvorena ili prekrivena prozračnom tkaninom.
• Ne ispirati povće prije skladištenja, nego tek prije upotrebe.
• Ne čuvati zajedno s rajčicom jer ispušta etilen koji ubrzava kvarenje drugog povrća. Rajčicu je najbolje čuvati na sobnoj temperaturi jer tako bolje dozrijeva, zadržava bogatiji okus i ne mijenja teksturu kao u hladnjaku. U hladnjak ju stavljajte samo ako je potpuno zrela i postoji rizik da će na sobnoj temperaturi brzo propasti.

 

Ako želite nabaviti plodovito povrće za dulje razdoblje i ne planirate ga odmah koristiti, možete ga kupiti djelomično nezrelo. U tom slučaju, najbolje ih je držati na sobnoj temperaturi dok potpuno ne sazriju. Ako ih i dalje ne planirate koristiti, tek tada ih premjestite u hladnjak kako bi spriječili propadanje.

 

 

 

Korjenasto povrće

 

Korjenasto povrće, poput mrkve, celera, rotkvica i peršina, također zahtijeva pažljivo skladištenje:

 

• Uklonite zelene dijelove, ostavljajući samo nekoliko milimetara od korijena.
• Povrće nije preporučljivo prati prije skladištenja, osim ako je blatnjavo. U tom slučaju pažljivo ih opeerite kako ne biste ozlijedili površinu povrća.
• Potom dobro i temeljito osušiti.
• Pohranite ga u odgovarajuću posudu koja omogućava cirkulaciju zraka i čuvajte ga na hladnom mjestu.

 

Važno je da korjenasto povrće pri skladištenju ima dovoljno prozračnosti kako bi moglo regulirati vlagu. Osim toga, ključno je ukloniti lišće jer ono crpi hranjive tvari iz korijena, koji su nam zapravo najvažniji i najhranjiviji. Ovim postupkom možete značajno produžiti svježinu i hranjivost povrća, no ipak se preporučuje da ga iskoristite u što kraćem roku.

 

 

Skladištenje povrća izvan hladnjaka

Zbog česte zabune, mnogi smatraju da povrće koje se skladišti izvan hladnjače, poput krumpira, crvenog luka ili batata, može biti pohranjeno zajedno na istom mjestu. Nažalost, to nije točno. Zbog specifične vlažnosti i plinova koje ispuštaju oni mogu štetiti jedni drugima što često rezultira neugodnim mirisima i bržim propadanjem povrća. Najbolje ih je čuvati na suhom, tamnom i prozračnom mjestu, u spremnicima poput drvenih sanduka ili kartonskih kutija. Bitno je naglasiti da izbjegavate osvijetljene prostore jer i malo svjetla utječe na klijanje. Ako nemate dovoljno mračan prostor, preporučava se dodatno prekrivanje pamučnom tkaninom i korištenje ne prozirne ambalaže.

 

Gomoljasto povrće

 

Krumpir

 

• Čuvajte krumpir na tamnom i hladnom mjestu (temperatura od 4 do 10°C).
• Koristite prozračnu ambalažu, poput platnenih vrećica, drvenih sanduka ili kartonskih kutija.
• Držite krumpir podalje od luka.
• Provjeravajte povremeno i uklanjajte oštećene gomolje.

 

Batat

 

• Nemojte ga čuvati u hladnjaku.
• Držite ga na suhom, tamnom i prozračnom mjestu (idealna temperatura između 12 i 15°C).
• Batat ne treba biti pohranjen u plastičnim vrećicama jer zadržavaju vlagu.
• Držite ga daleko od krumpira jer oba povrća ispuštaju plinove koji ubrzavaju kvarenje.

 

Lukovičasto povrće

 

Crveni luk i češnjak

 

• Crveni luk čuvati na tamnom i hladnom mjestu.
• Češnjak ima slične zahtjeve te ga je najbolje skladištiti u prirodnim spremnicima koji omogućuju cirkulaciju zraka.
• Koristiti prozračnu ambalažu poput, pletenih ili drvenih košara, kartonskih kutija ili jednostavno držati u čarapi.

 

 

Mladi luk

 

• možete ga držati u čaši s malo vode, time postupkom ostaje svježiji.
• Redovito mijenjati vodu kako ne bi došlo do neželjenog efekta.

 

 

Kupusnjače

 

Kupusnjače, poput kelja, brokule i rotkvice, trebaju se skladištiti na hladnom i vlažnom mjestu. 

• Prozračna ambalaža i umjerena vlažnost pomažu u sprečavanju propadanja i produžuju njihovu svježinu.
• Možete ih sve zajedno staviti u jednu veću posudu i prekriti pamučnom tkaninom. 
• Bitno je izbjegavati pretrpanost kako bi povrće imalo dovoljno prozračnosti i mjesta kako se ne bi međusobno stiskali i potakli na tuljenje.

 

Gljive

 

• Skladištiti u hladnjaku na temperaturi između 1 i 4 °C.
• Najbolje ih je čuvati u papirnatoj ambalaži koja upija višak vlage i omogućuje prozračnost ili ih staviti u hermetičku zdjelu s pamučnim ručnikom kako bi upijao višak vlage.
• Izbjegavajte pretrpavanje i koristite ih u roku od nekoliko dana.
• Osim papirnate ambalaže, također ih možete čuvati u hermetički zatvorenim posudama.

 

Što se tiče gljiva, nema mnogo savjeta za njihovo skladištenje jer su sklone brzom propadanju. Preporuča se da ih iskoristite što prije, jer brzo gube nutritivne vrijednosti.

 

Zaključak

 

Kod skladištenja povrća preporučuje se nabavka odgovarajućih posuda koje ćete koristiti isključivo za svrhu skladištenja povrća. To je najekonomičnije i najodrživije rješenje jer nećete morati stalno kupovati i nabavljati nove materijale. Isto pravilo vrijedi i za pamučne ručnike koje možete koristiti za čuvanje lisnatog povrća, no nije nužno da moraju biti novi ručnici,  istu funkciju ima i ostala pamučna tkanina. Ove materijale možete lako nabaviti recikliranjem, na primjer, već iskorištene košulje ili majice koje više ne koristite.

Kroz istraživanje, pokazalo se da su posude koje mogu hermetički zatvoriti povrće najučinkovitije. Kada ih zatvorite, one sprječavaju daljnje razgrađivanje i onemogućuju prodor kisika, koji najviše utječe na propadanje povrća.

Osim što je ovakav pristup ekološki prihvatljiviji, pomaže i u štednji. Važno je promišljati o ovakvim navikama kako bismo doprinijeli očuvanju okoliša i smanjenju otpada.